Advokatska-Odvjetnicka komora FBiH - Zakon o advokaturi FBiH

Istorijat

Trenutno Online:
Trenutno imamo 26 posjetioca online

Istorijat

Spisak Advokata

Najčitaniji dokumenti
Sarajevo Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad advokata Zakon o advokaturi FBiH Advokatska - odvjetnièka komora Federacije BiH danas Mostar

Zakon o advokaturi FBiH

I-OSNOVNE ODREDBE

Èlan 1

Ovim zakonom se ureðuje organizacija i položaj advokata koji osigurava pružanje struène pravne pomoæi fizièkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava, obaveza i pravnih interesa.

Èlan 2.

Advokatura je nezavisna profesionalna djelatnost koja se organizira i funkcioniše u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.
Samostalnost advokature ostvaruje se posebno:
1) Nezavisnim vršenjem usluga pravne pomoæi;
2) Pravom stranke na slobodan izbor advokata;
3) Organizovanjem advokata u advokatsku komoru kao nezavisnu i samoupravnu organizaciju sa obaveznim èlanstvom;
4) Donošenjem Statuta kojim se reguliše rad advokatske komore i njenih organa;
5) Donošenjem Kodeksa advokatske etike;
6) Odluèivanjem o pravu na obavljanje advokatske djelatnosti, privremenoj zabrani i prestanku obavljanja djelatnosti;
7) Odluèivanjem o oblicima saradnje sa Advokatskom komorom Republike Srpske i advokatskim komorama stranih država, meðudržavnim i meðunarodnim udruženjima advokata; i

8) Odluèivanjem o oblicima saradnje sa drugim vrstama meðudržavnih i meðunarodnih institucija, organizacija i udruženja.

Èlan 3.

Advokatska djelatnost, izmeðu ostalog, obuhvata:
1) Davanje pravnih savjeta;
2) Sastavljanje razlièitih podnesaka ( zahtjevi, tužbe, predstavke, molbe, žalbe i dr);
3) Sastavljanje raznih isprava ( ugovori, testamenti i dr);
4) Zastupanje stranaka u svim parniènim, upravnim i ostalim postupcima pred svim redovnim i drugim sudovima, drugim državnim organima, arbitražama te pravnim osobama;
5) Odbranu i zastupanje okrivljenog u kriviènom, prekršajnom i drugim postupcima u kojima se odluèuje o odgovornosti fizièkih i pravnih osoba; i
6) Pružanje i drugih oblika pravne pomoæi fizièkim i pravnim osobama kako bi se zaštitili njihova prava i interesi.

Advokatsku djelatnost, kao profesionalnu djelatnost, vrše advokati kao pojedinci. Advokati u svrhu zajednièkog vršenja profesije mogu formirati zajednièku advokatsku kancelariju i advokatsko društvo.

Èlan 4.

Advokat ne smije obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i neovisnošæu advokatske djelatnosti.

Èlan 5.

Advokati su dužni da pružaju pravnu pomoæ savjesno i struèno, u skladu sa ustavom, zakonom i drugim propisima, kao i Statutom i drugim opæim aktima Federalne advokatske komore, te Kodeksom advokatske etike.
U pravilu, advokat je obavezan èuvati kao advokatsku tajnu sve što mu je stranka povjerila, izuzev ako je advokat osloboðen ove obaveze na osnovu izrièitog ili preæutnog odobrenja stranke, pod kojim se, izmeðu ostalog, podrazumjevaju sluèajevi i kad je stranka pokrenula disciplinski postupak protiv advokata, kada je to nužno radi odbrane advokata u kriviènom postupku koji je protiv njega pokrenut, kada advokat posumnja da predstoji izvršenje težeg kriviènog djela i kada advokat pokrene parnicu radi namirenja troškova i izdataka koje mu stranka duguje.

Advokatsku tajnu iz stava 1. ovog èlana dužna su èuvati i druge osobe koje rade ili su radile u advokatskoj kancelariji, zajednièkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu.

Èlan 6.

Advokat je nezavisan u svom radu.
Advokat ima pravo i dužnost da, u okviru zakona i u okviru ovlaštenja dobijenih od stranke, poduzima sve radnje u svim pravnim poslovima koje su po njegovoj ocjeni u interesu stranke kojoj pruža pravnu pomoæ.

Èlan 7.

Svaka stranka ima pravo slobodnog izbora advokata koji je ovlašten da obavlja advokatsku djelatnost u Federaciji Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu : Federacija) u skladu sa ovim zakonom.

Advokat upisan u Imenik advokata u Federaciji ili odgovarajuæi Imenik u Republici Srpskoj ima pravo zastupati i braniti sve fizièke i pravne osobe pred sudovima, upravnim organima i svim ostalim organizacijama u Federaciji.

Državljanin druge države koji po zakonu te države ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti advokata ima pravo na upis u Imenik advokata pod uvjetom postojanja reciproteta sa državom èiji je državljanin.

U sluèaju sumnje o postojanju reciprociteta, obavezujuæe tumaèenje daje Federalno ministarstvo pravde.

Odredbe ovog zakona ni u kom sluèaju ne utièu na pravo stranog državljanina koji prema zakonima svoje države ispunjava uvjete za obavljanje advokatske djelatnosti, da na teritoriji Federacije pruža pravnu pomoæ u vezi sa pravom njegove države.

Èlan 8.

Pružanje pravne pomoæi mogu, pod uvjetima utvrðenim ovim zakonom, vršiti advokati, struèni saradnici i advokatski pripravnici, osim ako drugim zakonima nije drugaèije odreðeno.

II - ORGANIZACIJA ADVOKATA U KOMORAMA

Èlan 9.

Advokati èije se kancelarije odnosno advokatska društva nalaze na teritoriji Federacije obavezno se organizuju u Advokatsku komoru, kao neovisnu samoupravnu organizaciju advokata, odreðenu ovim zakonom.

Èlan 10.

Ovim zakonom se osniva Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federalna advokatska komora).
Federalnu advokatsku komoru èine:
1) Regionalna advokatska komora Sarajevo ( formira se za podruèje kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona);
2) Regionalna advokatska komora Mostar ( formira se za podruèje Hercegovaèko- neretvanskog kantona, Zapadnohercegovaèkog kantona i kantona broj 10);
3) Regionalna advokatska komora Tuzla ( formira se za podruèje Tuzlanskog kantona i Posavskog kantona);
4) Regionalna advokatska komora Zenica ( formira se za podruèje Zenièko-
Dobojskog kantona i Srednjobosanskog kantona);
5) Regionalna advokatska komora Bihaæ (formira se za podruèje Unsko-Sanskog kantona).
(dalje u tekstu: regionalne komore)
Federalna advokatska komora i regionalne advokatske komore iz stava 2. ovog èlana imaju svojstvo pravne osobe.
Advokati se obavezno udružuju u jednu od regionalnih komora iz stava 2. ovog èlana prema sjedištu njihove advokatske kancelarije èime ujedno stièu èlanstvo u Federalnoj advokatskoj komori.

Advokatski pripravnici se obavezno udružuju u Organizaciju advokatskih pripravnika u okviru Federalne advokatske komore .

Èlan 11.

Federalna advokatska komora predstavlja i zastupa advokate i advokatske pripravnike i obavlja slijedeæe zadatke:
1) razvija i unapreðuje advokatsku djelatnost,
2) obezbjeðuje profesionalnu samostalnost advokata,
3) donosi odluke u vezi sa sticanjem prava na bavljenje advokatskom djelatnošæu i djelatnošæu advokatskog pripravnika,
4) pokreæe disciplinski postupak i utvrðuje disciplinsku odgovornost za povrede pravila profesionalnog ponašanja,
5) štiti prava i interese advokata, zajednièkih advokatskih kancelarija, advokatskih društava i advokatskih pripravnika,
6) organizuje i obezbjeðuje struèno usavršavanje advokata i nadgleda obuku advokatskih pripravnika,
7) saraðuje sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlašæu u cijeloj Bosni i Hercegovini ,
8) posreduje (medijacija) izmeðu advokata i njihovih stranaka,
9) saraðuje sa državnim i meðunarodnim organizacijama, institucijama i udruženjima, i
10) saraðuje sa Advokatskom komorom Republike Srpske, advokatskim komorama stranih država, regionalnim asocijacijama advokata i meðunarodnim udruženjima advokata.
Federalna advokatska komora predstavlja i zastupa sve advokate sa teritorije Federacije pred federalnim tijelima i institucijama, a organi Federalne advokatske komore obavljaju sve one aktivnosti koje ovim zakonom nisu odreðene kao aktivnosti regionalnih komora.
Sjedište Federalne advokatske komore je u Sarajevu.

Èlan 12.

Organi Federalne advokatske komore su:
(1) Skupština,
(2) Upravni odbor,
(3) Predsjednik i Potpredsjednik,
(4) Nadzorni odbor,
(5) disciplinski sud i disciplinski tužilac,
(6) Komisija za ispite iz èlana 18. stava 1 , taèke 7. ovog zakona i
(7) drugi organi utvrðeni Statutom Federalne advokatske komore.
Mandat organa Federalne advokatske komore traje 4 godine.
Mandat Predsjednika i Potpredsjednika Federalne advokatske komore se ne može povjeriti istoj osobi drugi put u kontinuitetu, ali Potpredsjednik nakon isteka njegovog mandata može biti biran na mjesto Predsjednika Federalne advokatske komore.

Skupština Federalne advokatske komore donosi Statut, Kodeks advokatske etike, i Disciplinski pravilnik.

Èlan 13.

Skupštinu Federalne advokatske komore saèinjavaju delegati regionalnih komora i delegat Organizacije advokatskih pripravnika.
Skupštine regionalnih komora biraju na svakih deset èlanova po jednog delegata u Skupštinu Federalne advokatske komore. Organizacija advokatskih pripravnika delegira jednog delegata Skupštine Federalne advokatske komore.
Skupština može biti izborna, redovna i vanredna.
Redovna skupština održava se jedanput godišnje. Izborna skupština se održava svake èetiri godine i na njoj se biraju Predsjednik i Potpredsjednik Federalne advokatske komore, dio èlanova Upravnog odbora, èlanovi disciplinskog suda i disciplinski tužilac. Vanredna skupština se održava po potrebi i saziva je Upravni odbor ili jedna treæina delegata Skupštine.
Za rad i odluèivanje Skupštine potrebno je da bude prisutno više od polovine delegata. Ukoliko ova veæina ne postoji, poèetak zasjedanja Skupštine se odgaða za jedan sat, kada Skupština može raditi i odluèivati, ukoliko je prisutno više od jedne treæine delegata. Odluke Skupštine se smatraju usvojenim, ukoliko je za njih glasalo više od polovine prisutnih delegata.
Kada Skupština odluèuje i usvaja Statut i Kodeks advokatske etike odluka se smatra usvojenom ukoliko za nju glasa više od polovine delegata svake pojedine regionalne komore.
Ukoliko se zbog nepostojanja kvalifikovane veæine delegata u Skupštini ovi akti ne bi mogli usvojiti, Upravni Odbor donosi privremene akte. Odluka se smatra usvojenom ukoliko je za nju glasala veæina èlanova Upravnog odbora. Upravni Odbor je dužan da najkasnije u roku od šest mjeseci od donošenja privremenih akata sazove Skupštinu i predloži Skupštini njihovo usvajanje. Privremena akta ostaju na snazi do usvajanja stalnih akata od strane Skupštine.

Opæi akti Federalne advokatske komore objavljuju se u Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine.

Èlan 14.

Federalnu advokatsku komoru zastupa i predstavlja njen predsjednik.
Upravni odbor Federalne advokatske komore sastoji se od 11 èlanova. Predsjednik Federalne advokatske komore je na osnovu svoje funkcije i èlan Upravnog odbora. Svaka regionalna komora imenuje po jednog èlana u Upravni odbor, a preostalih pet èlanova biraju se na izbornoj skupštini.

Bliže odredbe o nadležnostima, sazivanju, organizaciji i radu Skupštine, Upravnog odbora i predsjednika utvrðuju se Statutom Federalne advokatske komore.

Disciplinski pravilnik detaljnije definiše rad i nadležnosti disciplinskog suda i disciplinskog tužioca ukljuèujuæi propise koji regulišu pokretanje disciplinskog postupka protiv advokata i advokatskih pripravnika, voðenje ovih postupaka, utvrðivanje njihove disciplinske odgovornosti i izvršavanje izreèenih disciplinskih mjera.

Èlan 15

Regionalne advokatske komore su nadležne za postupanje u onim oblastima koje su utvrðene ovim zakonom.
Organi regionalnih komora su: Skupština, Upravni odbor, Predsjednik, Potpredsjednik, disciplinski sud i disciplinski tužilac, Nadzorni odbor, kao i drugi organi odreðeni Statutom regionalne komore.

Skupština regionalne komore donosi Statut u kojem sei utvrðuje organizacija i naèin djelovanja regionalne komore, a koji mora biti u skladu sa odredbama ovog zakona i opæim aktima Federalne advokatske komore.

Èlan 16.

Kodeksom advokatske etike polazeæi od temeljnih vrijednosti društva, ureðuju se ukupna naèelna pravila koja su za advokate i advokatke pripravnike opæe obavezna pri obavljanju advokatske djelatnosti. Kodeksom advokatke etike ureðuju se, izmeðu ostalih, slijedeæa pitanja:
1. opæe, profesionalne i osnovne dužnosti i to:
a) savjesnost,
b) èuvanje neovisnosti,
c) diskrecija i službena tajna,
d) zabrana zastupanja gdje postoji sukob interesa,
e) rukovanje sa tuðim imovinskim vrijednostima.
2. Posebne dužnosti profesije u vezi sa javnim informisanjem.
3. Posebne dužnosti profesije:
a) u vezi sa primanjem, i završavanjem naloga stranke, i
b) kod savjetovanja stranaka sa malim prihodima.
4. Posebne dužnosti profesije prema sudovima i drugim organima i tijelima kao što su:
a) profesionalno ponašanje pred sudovima i drugim organima,
b) dužnosti kod upotrebe na uvid prepuštenih spisa, kao i iz toga steèenog znanja, i
c) dužnosti kod dostave spisa.
5. Posebne dužnosti profesije u odnosu na držanje novèanih sredstava klijenta i raèunovodstvo u vezi s tim, ugovaranje i obraèun advokatskih usluga i njihovoj naplati.
6. Posebne dužnosti profesije prema advokatskim komorama, profesionalnom ponašanju prema drugim èlanovima advokatske komore, dužnosti kod profesionalne saradnje, dužnosti u vezi zapošljavanja advokata, kod obrazovanja i zapošljavanja drugih saradnika.

7. Posebne dužnosti profesije u meðunarodnom pravnom prometu.

Èlan 17.

Federalno ministarstvo pravde prati rad advokature i Federalne advokatske komore sa stanovišta provoðenja ovog zakona i predlaže mjere za unapreðenje advokatske djelatnosti.
U ostvarivanju funkcije iz stava 1. ovog èlana Federalno ministarstvo pravde može da zahtjeva odgovarajuæe izvještaje i podatke od Federalne advokatske komore, vodeæi raèuna o neovisnosti advokature.

III - UVJETI ZA VRŠENJE ADVOKATSKE DJELATNOSTI

Èlan 18.

Pravo na upis u Imenik advokata Federalne advokatske komore ima osoba koja, ukoliko nije drugaèije odreðeno zakonom, ispunjava slijedeæe uvjete:
1) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
2) da je diplomirao na jednom od pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socjalistièkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu druge države, ovaj uvjet stièe nakon nostrifikacije diplome od nadležnog federalnog organa uprave
3) da ima položen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili bivšoj Socjalistièkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992 godine, a ako je pravosudni ispit položio u drugoj državi, ovaj uvjet stièe nakon priznanja tog ispita od strane nadležnog ministarstva u Federaciji BiH;
4) da je, nakon položenog pravosudnog ispita, stekao najmanje dvije godine radnog iskustva na pravnim poslovima u advokaturi, sudu, tužilaštvu ili na pravnim poslovima u upravnim ili drugim državnim organima ili pravnim osobama,
5) nije osuðivan na kaznu zatvora za djela protiv ureðenja i bezbjednosti, za krivièna djela protiv èovjeènosti i meðunarodnog prava, protiv službene ili druge odgovorne dužnosti ili za drugo krivièno djelo izvršeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda, osim ako je proteklo pet godina od izdržane, oproštene ili zastrajele kazne,
6) da nije u radnom odnosu, a osobi koja se nalazi u radnom odnosu danom upisa u Imenik advokata prestaje radni odnos, osim u sluèaju zaposlenja u advokatskom društvu,
7) da pokaže zadovoljavajuæe znanje pred Ispitnom komisijom iz poznavanja Zakona o advokaturi, Statuta, Kodeksa advokatske etike i poznavanje drugih akata Federalne advokatske komore.

8) da je dostojan obavljanja advokatske djelatnosti. Ranije ponašanje i postupci moraju ukazivati da æe ta osoba savjesno obavljati advokatsku djelatnost.

Èlan 19.

Pravo na obavljanje advokatske djelatnosti stièe se momentom upisa u Imenik advokata koji se vodi kod Federalne advokatske komore i davanjem sveèane izjave. Imenik advokata je javna knjiga, a nijedan državni ili drugi organ ne može dati odobrenje za obavljanje poslova iz èlana 3. ovog zakona bilo kao osnovno ili kao dopunsko zanimanje, osim ako drugaèije nije odreðeno zakonom.
Nikome, ko ispunjava zakonske uvjete za obavljanje advokatske djelatnosti se ne može uskratiti pravo upisa u Imenik advokata zbog njegove nacionalne, etnièke, vjerske, politièke ili polne pripadnosti.
Zahtjev za upis u Imenik advokata podnosi se regionalnoj komori koja, u roku od 30 dana od podnesenog zahtjeva, utvrðuje da li postoje zakonom propisani uvjeti za upis i donosi rješenje o upisu u Imenik advokata kojeg vodi organ Federalne advokatske komore. Ukoliko regionalna komora rješenjem odbije zahtjev za upis, protiv tog rješenja podnosilac zahtjeva može u roku od 15 dana izjaviti žalbu Federalnoj advokatskoj komori.
Rješenje o upisu iz stava 3. ovog èlana regionalna komora dostavlja odmah Federalnoj advokatskoj komori, koja je dužna da u roku od 30 dana od dana prijema izvrši potrvrdu postojanja uvjeta za upis. Ukoliko se utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti, izvršiæe se upis u jedinstveni Imenik advokata. Ukoliko se utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti, odbiæe se zahtjev za upis u Imenik advokata, ukinuti rješenje regionalne komore o upisu, te predmet vratiti regionalnoj komori na ponovni postupak.
Protiv konaènog rješenja Federalne advokatske komore donesenog po zahtjevu za upis u Imenik advokata dozvoljena je tužba u upravnom sporu koja se podnosi Vrhovnom sudu Federacije.

IV - PRAVA I DUŽNOSTI ADVOKATAž

1. Prava i dužnosti advokata u zastupanju stranke

Èlan 20.

Sve oblike pravne pomoæi odreðene èlanom 3. ovog zakona mogu pružati samo advokati, ako zakonom nije drugaèije odreðeno.

Advokat koji ima dozvolu udruženja advokata druge države za obavljanje advokatske djelatnosti može u pojedinaènim sluèajevima zastupati i braniti pred sudom i državnim organima Federacije uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva pravde koje je dužno da o tome pribavi mišljenje Federalne advokatske komore.

Èlan 21.

U zastupanju stranke advokata može zamijeniti drugi advokat, a uz uvjete predviðene zakonom i advokatski pripravnik koji radi u njegovoj kancelariji, osim ako se stranka izrièito tome protivi.

Advokat sam odreðuje zamjenu u vrijeme svoje odsutnosti.

Èlan 22.

Advokat samostalno odluèuje da li æe prihvatiti ponudu stranke za pružanje savjeta, zastupanje ili odbranu.
Advokat æe odbiti zastupanje:
1) ako je pružao pravnu pomoæ suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom drugom pitanju vezanim za taj predmet,
2) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomoæ pružao advokat koji radi u istoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu,
3) ako je on ili èlan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva radio kao advokatski pripravnik sa advokatom koji pruža pravnu pomoæ suprotnoj stranci,
4) ako je u istom predmetu on ili èlan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva postupao kao sudija, tužilac, ovlašteno službena osoba Ministarstva unutrašnjih poslova ili kao službena osoba u organu uprave,
5) ako se on ili èlan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva bavio na drugi profesionalni naèin predmetnim sluèajem,
6) ako on ili èlan ili zaposlenik advokatske kancelarije ili društva ima osobni interes koji je, ili može biti, u sukobu sa interesima zastupane stranke, i
7) u drugim sluèajevima predviðenim zakonom ili opštim aktima Federalne advokatske komore.
U sluèajevima predviðenim taèkama 2, 3, 5. i 7. stava 2. ovog èlana advokat može prihvatiti ponudu za pružanje pravnih usluga po pristanku zastupane stranke koja je prethodno u potpunosti informisana o svim bitnim okolnostima sluèaja. Takvo zastupanje ne smije biti u suprotnosti sa opštim aktima Federalne advokatske komore.
Advokat samo iz razloga predviðenih zakonom ili opæim aktima Federalne advokatske komore može odbiti pružanje pravne pomoæi stranci u sluèaju kada je, na osnovu zakona, imenovan odlukom suda ili državnog organa.
Kodeksom advokatske etike mogu se utvrditi i drugi razlozi zbog kojih advokat može da odbije pružanje pravne pomoæi stranci.

Èlan 23.

Advokat je dužan otkazati punomoæ za zastupanje zbog razloga navedenih u èlanu 22. stav 2. ovog zakona.

Po otkazivanju punomoæi zastupanoj stranci advokat je dužan u periodu do 30 dana nastaviti pružati pravnu pomoæ ako je potrebno da se od stranke otkloni kakva šteta, osim ako stranka nije imenovala drugog opunomoæenika ili se preduzimanju tih radnji izrièito protivi.

Advokat nije dužan postupati u saglasnosti sa odredbama stava 2. ovog èlana ako stranka otkaže punomoæ, ali je advokat u momentu otkazivanja punomoæi dužan u pismenoj formi obavijestiti stranku o svim relevantnim rokovima kao i zakazanim terminima u sudu u konkretnom predmetu.

Èlan 24.

Advokat je dužan da redovno informiše svoje stranke o promjenama u predmetu.

Advokat je dužan da stranci, nakon završenog zastupanja, na njen zahtjev, preda cjelokupni predmetni spis.

Advokat je dužan èuvati spise zastupane stranke najmanje pet godina po pravomoænom okonèanju postupka, odnosno deset godina kada se zastupanje odnosilo na prava na nekretninama.

Èlan 25.

Advokat je dužan na svakom svom podnesku i ispravi, vidljivo oznaèiti da ih je on saèinio ( staviti svoj memorandum ili peèat ) i lièno ih potpisati.

Èlan 26.

Advokat ne može biti pozvan na kriviènu ili materijalnu odgovornost za svoje mišljenje izraženo u pružanju pravne pomoæi u postupku pred sudom ili drugim organima.

Èlan 27.

O odreðivanju pritvora advokatu ili advokatskom pripravniku sud je dužan bez odlaganja obavijestiti Federalnu advokatsku komoru.

Èlan 28.

Pretragu arhive i advokatske kancelarije može odrediti nadležni sud, ako su za to ispunjeni uvjeti predvidjeni zakonom kojim je propisan krivièni postupak. Pretraga se može vršiti samo u pogledu pismena i predmeta koji su izrièito navedeni u naredbi o pretrazi.

O pretresu se mora obavijestiti nadležna regionalna komora prema mjestu sjedišta advokata i pretraga se ne može obaviti ukoliko joj ne prisustvuje, uredno i blagovremeno obavješteni, ovlašteni predstavnik ove komore.

Pri provodjenju pretrage ne smije biti povrijeðena tajnost isprava i predmeta na štetu stranaka.

Dokazi pribavljeni suprotno odredbama ovog èlana, ne mogu se upotrebiti u sudskom postupku protiv advokata i njegovih stranaka.

Èlan 29

Uvjeti za dozvoljeno reklamiranje advokata, advokatskih kancelarija, zajednièkih advokatskih kancelarija ili advokatskih društava utvrðuju se Statutom Federalne advokatske komore.

Èlan 30

Advokati, zajednièke advokatske kancelarije i advokatska društva se obavezno osiguravaju od odgovornosti za štetu prièinjenu stranci u toku pružanja pravne pomoæi. Minimalni iznos osiguranja i vrsta osigurane štete odreðuju se opštim aktima Federalne advokatske komore.

Advokatska komora može dogovoriti uvjete osiguranja svojih èlanova od odgovornosti za štetu koja može nastati u toku obavljanja njihove djelatnosti.

2. Advokatske nagrade i naknade

Èlan 31

Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad advokata (u daljem tekstu: Tarifa) odreðuje nagrade za rad i troškove nastale vršenjem advokatske djelatnosti kao i primjenu i stupanje na snagu ove Tarife.

Skupština Federalne advokatske komore predlaže Tarifu koju odobrava Federalno ministarstvo pravde nakon konsultacija sa ostalim relevantnim ministarstvima. Tarifa se objavljuje u Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine.

Advokat ima pravo da zahtijeva i da primi nagradu za izvršeni rad i nadoknadu troškova nastalih u vezi sa radom, u skladu sa odredbama Tarife.

Sudovi i drugi organi u odluci o troškovima postupka odreðivaæe naknadu za pruženu pravnu pomoæ stranci od strane advokata prema odredbama Tarife koja je važila u momentu pružanja pravne pomoæi.

Èlan 32

Novèana sredstva zastupane stranke advokat može korsititi samo u skladu sa upustvima stranke ili uz njeno izrièito odobrenje.
Advokati su obavezni voditi posebno raèunovodstvo za novèana sredstva stranke.

Naknadu za pruženu pravnu pomoæ, kao i troškove nastale u postupku, advokat može naplatiti iz gotovine koju je zastupana stranka položila kod njega ili iz gotovine koju je za zastupanu stranku primio, u skladu sa opštim aktima Federalne advokatske komore.

Na novèanim sredstvima koje primi u ime zastupane stranke, advokat ima pravo zaloge radi osiguranja naplate naknade i izdataka za zastupanje.

3. Advokatske kancelarije

Èlan 33

Advokat može imati samo jednu advokatsku kancelariju na podruèju Federacije.
Advokatske firme mogu imati više podružnica pod uvjetom da u svakoj podružnici ima barem po jedan advokat koji je zaposlen puno radno vrijeme.
Sjedište advokatske kancelarije je u mjestu na podruèju regionalne komore kod koje je advokat upisan u Imenik advokata.
Advokat ima pravo promijeniti mjesto sjedišta kancelarije na podruèju druge regionalne komore, s tim što je dužan odjaviti se kod regionalne komore na èijem podruèju je imao sjedište kancelarije, a prijaviti sjedište kod regionalne komore na èijem podruèju æe biti sjedište kancelarije.

Regionalna komora na èijem teritoriju se nalazi novo sjedište advokatske kancelarije, dužna je o tome odmah obavijestiti Federalnu advokatsku komoru radi upisa promjene sjedišta u imeniku advokata.

Èlan 34.

Više advokata može imati zajednièku advokatsku kancelariju, o èemu zakljuèuju pismeni ugovor.
Ugovor iz stava 1. ovog èlana podnosi se regionalnoj komori na èijem podruèju æe biti sjedište zajednièke kancelarije, koja nakon što utvrdi da je ugovor u skladu sa zakonom, Statutom, Kodeksom advokatske etike te drugima aktima Federalne advokatske komore, upisuje zajednièku advokatsku kancelariju u evidencije ili imenik te komore.

Zajednièka advokatska kancelarija može poèeti s radom danom upisa u evidencije ili imenik regionalne komore, koja o tome obavještava Federalnu advokatsku komoru.

Èlan 35.

Osobna odgovornost i garancije su individualne èak i u sluèaju osnivanja zajednièke advokatske kancelarije.

4. Advokatska društva

Èlan 36.

Advokatsko društvo kao pravno lice osniva se u skladu sa Zakonom o privrednim društvima kao društvo s ogranièenom odgovornošæu.
Rad advokatskog društva je ogranièen na obavljanje advokatske djelatnosti.
Samo advokati mogu biti èlanovi advokatskog društva.
Obavljanje advokatske djelatnosti u okviru advokatskog društva može se povjeriti samo èlanovima advokatskog društva, advokatima zaposlenim u advokatskom društvu ili advokatskim pripravnicima u advokatskom društvu.

Prava, obaveze i odgovornosti, koje su ovim zakonom predviðene za advokate u izvršavanju njihove djelatnosti, odnose se i na advokate koji su u radnom odnosu u advokatskom društvu.

Èlan 37.

Pismenim ugovorom ili odlukom o osnivanju društva moraju biti ureðena prava i obaveze èlanova društva, prava i obaveze ostalih èlanova društva u sluèaju smrti èlana ili njegovog istupanja iz društva, kao i prava nasljednika umrlog èlana društva.

Èlan 38.

Niti jedan akt advokatskog društva ne smije, u principu, dovesti u pitanje nezavisnost advokata koji pružaju pravnu pomoæ.

Èlan 39.

Za osnivanje advokatskog društva, advokati osnivaèi su dužni pribaviti prethodnu privremenu saglasnost Federalne advokatske komore koja ocjenjuje da li je ugovor o osnivanju u skladu sa zakonom, Statutom, Kodeksom advokatske etike te aktima regionalne komore. Bez te saglasnosti društvo se ne može upisati u Imenik advokatskih društava Federalne advokatske komore.
Advokatsko društvo je dužno obavijestiti Federalnu advokatsku komoru o izvršenom upisu u Registar društava nadležnog suda u roku od osam dana po primitku obavijesti i rješenja nadležnog suda o upisu.

Federalna advokatska komora je dužna novoosnovano advokatsko društvo upisati u Imenik advokatskih društava u daljem roku od osam dana.

Èlan 40.

Advokatsko društvo i njegovi advokati ne mogu pružati pravnu pomoæ prije nego što bude izvršen upis advokatskog društva u Imenik advokatskih društava Federalne advokatske komore.

Èlan 41.

Ukoliko nadležni organ Federalne advokatske komore utvrdi da aktivnosti advokatskog društva, ugovori sklopljeni izmeðu advokatskog društva i èlanova ili zaposlenih u društvu ili uvjeti pod kojima advokati obavljaju svoje dužnosti, krše odredbe zakona, Statuta Federalne advokatske komore, Kodeksa advokatske etike, ili bilo kojeg akta regionalne komore, može rješenjem zabraniti rad društva te ga brisati iz Imenika advokatskih društava.
Advokatsko društvo brisaæe se iz Imenika advokatskih društava i ukoliko advokatsko društvo ne izvršava djelatnost u kontinuitetu dužem od tri mjeseca, ukoliko se ustanovi da advokatsko društvo obavlja druge aktivnosti izvan svoje djelatnosti ili ukoliko su èlanu advokastskog društva ili advokatima zaposlenim u društvu izreèene disciplinske mjere usljed èega postupanje i poslovanje advokatskog društva ozbiljno šteti ugledu advokature.
U postupku za brisanje advokatskog društva iz Imenika advokatskih društava shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona i opštih akata Federalne advokatske komore, kojima je ureðeno izricanje disciplinske mjere brisanja iz Imenika advokata.

Rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti advokatskom društvu je upravni akt protiv koga se može pokrenuti upravni spor.
Federalna advokatska komora može rješenjem odluèiti da se do pravomoænosti rješenja iz st 1. ovog èlana obustavi rad društva, a žalba protiv takvog rješenja ne odgaða njegovo izvršenje.
O donošenju rješenja iz st. 1 i 4. ovog èlana Federalna advokatska komora je dužna bez odgaðanja obavjestiti nadležni registarski sud radi provoðenja odgovarajuæeg postupka brisanja iz registra pravnih osoba.
Advokatsko društvo prestaje sa radom sa danom brisanja iz Imenika advokatskih društava.

Nakon što je advokatsko društvo prestalo da obavlja svoju djelatnost u skladu sa odredbama ovog èlana, Federalna advokatska komora æe preduzeti sve neophodne mjere radi zaštite interesa stranake koju je brisano društvo zastupalo.

Èlan 42.

Èlan advokatskog društva ili zaposleni advokat u društvu brisanom iz Imenika advokatskih društava a kojem nije izreèena disciplinska mjera brisanja iz Imenika advokata može nastaviti obavljati djelatnost advokata.

Èlan 43.

Za pruženu pravnu pomoæ strankama advokati u advokatskim društvima odgovoraju po opæim pravilima o odgovornosti.

Èlan 44.

U pogledu èuvanja advokatske tajne, disciplinske odgovornosti i odnosa prema Federalnoj advokatskoj komori i regionalnim komorama te njihovim organima, advokati u advokatskim društvima imaju ista prava i odgovornosti kao i advokati koji imaju vlastite kancelarije.

Èlan 45.

Advokati, zajednièka advokatska kancelarija i advokatska društva mogu zakljuèivati ugovore o radu sa osobama koje æe obavljati administrativne, tehnièke, finansijske i druge poslove, a advokatsko društvo i sa advokatima.
U odnosu na prava i obaveze zaposlenih kod advokata, u zajednièkoj advokatskoj kancelariji i u advokatskom društvu, koja nisu regulisana ugovorom o radu, primjenjuju se odredbe zakona kojim se regulišu radni odnosi, kao i odredbe kolektivnog ugovora.

Poslove iz stava 1. ovog èlana mogu kod advokata obavljati i osobe koje su sa advokatom, zajednièkom advokatskom kancelarijom ili advokatskim društvom zakljuèila ugovor o djelu.

V - PRESTANAK PRAVA NA OBAVLJANJE ADVOKATURE I PRIVREMENA ZABRANA VRŠENJA ADVOKATSKE DJELATNOSTI

Èlan 46.

Advokatu prestaje pravo na obavljanje advokatske djelatnosti:
1. ako izgubi državljanstvo Bosne i Hercegovine, u kojem sluèaju æe se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke kojom je utvrðen gubitak državljanstva;
2. ako izgubi radnu sposobnost, u kojem sluèaju æe se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke kojom je utvrðen gubitak radne sposobnosti;
3. ako advokat umre, u kojem sluèaju æe se brisanje izvršiti sa danom smrti advokata;
4. ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje advokatske djelatnosti, u kojem sluèaju æe se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke nadležne zdravstvene ustanove kojom se utvrðuje ili konstatuje zdravstvena nesposobnost;
5. ako mu je izreèena mjera zabrane obavljanja advokatske djelatnosti, u kojem sluèaju æe se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke suda ili drugog nadležnog organa;
6. ako je na osnovu izreèene disciplinske mjere izgubio pravo na obavljanje advokatske djelatnosti, u kojem sluèaju æe se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke kojom je izreèena disciplinska mjera;
7. ako izjavi da više neæe obavljati advokatsku djelatnost, u kojem sluèaju æe se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti odluke o brisanju;
8. ako duže od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavlja djelatnost advokata, u kojem sluèaju æe se brisanje izvršiti sa danom u koji se utvrdi da je prestao obavljati djelatnost advokata;
9. ako zasnuje radni odnos, izuzev sa advokatskim društvom, u kojem sluèaju æe se brisanje izvršiti sa danom zasnivanja tog radnog odnosa;
10. ako je osuðen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže, u kojem sluèaju æe se brisanje izvršiti sa danom pravosnažnosti osuðujuæe presude.

U sluèajevima iz stava 1. taèka 8 i 9 ovog èlana, advokatu prestaje pravo obavljanja advokatske djelatnosti danom dostavljanja pravomoæne odluke nadležnog tijela regionalne komore.

Èlan 47.

Advokatu æe se privremeno zabraniti vršenje advokatske djelatnosti, ako je protiv njega odredjen pritvor, odnosno ako je stupio na izdržavanje kazne zatvora izreèene u trajanju do šest mjeseci.
Advokatu se može privremeno zabraniti vršenje advokatske djelatnosti ako je protiv njega pokrenut krivièni postupak za djelo koje ga èini nedostojnim za vršenje advokatske djelatnosti; ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak za težu povredu dužnosti; ako se krivièni, odnosno disciplinski postupak protiv njega ne može uspješno provesti bez privremene zabrane vršenja njegove djelatnosti; ako je u vršenju advokatske djelatnosti više od tri puta, odnosno dva puta u kontinuitetu, izvršena povreda dužnosti ili ugleda advokature, bez obzira na težinu pojedinaène povrede.

Rješenjem o privremenoj zabrani, utvrðuje se taèan vremenski period tokom kojeg æe advokatu biti zabranjeno da obavlja djelatnost advokata.

Èlan 48.

O prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti odluku donosi nadležna regionalna komora, a verifikuje je Federalna advokatska komora na isti naèin i po istom postupku kao i prilikom upisa u Imenik advokata.

Ukoliko nadležna regionalna komora ne donese odluku iz stava 1. ovog èlana iako je upoznata sa nastupanjem nekog od uvjeta za prestanak prava na obavljanje advokatske djelatnosti, Federalna advokatska komora je ovlaštena da neposredno donese rješenje o prestanku vršenja advokatske djelatnosti i brisanju iz Imenika advokata.

O privremenoj zabrani vršenja advokatske djelatnosti odluèuje organ odreðen Statutom regionalne komore, protiv koje je se može uložiti žalba Federalnoj advokatskoj komori u roku od 15 dana od primitka prvostepenog rješenja.

Protiv konaènog rješenja Federalne advokatske komore donesene po odredbma ovog èlana može se uložiti tužba u upravnom sporu kod Vrhovnog suda Federacije.

Nakon donošenja rješenja o prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti ili privremenoj zabrani vršenja advokatske djelatnosti Federalna advokatska komora æe preduzeti sve neophodne mjere radi zaštite interesa stranke koja je zastupana po tom advokatu.

Èlan 49.

Organ koji je protiv advokata ili advokatskog pripravnika:
1) pokrenuo krivièni ili prekršajni postupak, ili
2) utvrdio gubitak radne ili poslovne sposobnosti ili gubitak državljanstva,
3) utvrdio gubitak opšte zdravstvene sposobnosti,
dužan je u roku od osam dana o tome obavijestiti Federalnu advokatsku komoru.

VI - ADVOKATSKI PRIPRAVNICI

Èlan 50.

Advokatski pripravnik se osposobljava za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti i struèno osposobljava radi polaganja pravosudnog ispita, radom na pravnim poslovima u advokatskoj kancelariji, zajednièkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu.

Advokatski pripravnik ima advokata - principala koji je upisan u Imenik advokata i koji obavlja advokatsku djelatnost duže od pet godina.

Èlan 51.

Svojstvo advokatskog pripravnika stièe se upisom u Imenik advokatskih pripravnika Federalne advokatske komore, po istom postupku predviðenim za upis u Imenik advokata. Pravo na upis ima ona osoba koja ispunjavaju slijedeæe uvjete:
1. da je državljanin Bosne i Hercegovine;
2. da je diplomirao na pravnom fakultetu na teritoriji Bosne i Hercegovine ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socjalistièkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu u nekoj stranoj državi shodno se primjenjuje èlan 18, stav 1, taèka 3. ovog zakona;

3. da posjeduje dokaz da æe se zasnovati radni odnos sa advokatom koji ispunjava uvjete iz èlana 50, stav 2. ovog zakona.

Èlan 52.

Advokatski pripravnik zasniva radni odnos i ima ista prava i dužnosti kao i pripravnik zaposlen u pravosudnim i upravnim organima.

Odredbe ovog zakona o upisu u Imenik advokata, pravima i dužnostima advokata, èuvanju advokatske tajne, o privremenoj zabrani odnosno prestanku prava na vršenje advokatske djelatnosti shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike.

Èlan 53.

Advokatski pripravnici brišu se iz Imenika advokatskih pripravnika:
1. prestankom ugovora o radu,
2. na zahtjev advokatskog pripravnika,
3. izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom pripravniku zabranjuje obavljanje djelatnosti,
4. smræu advokatskog pripravnika,
5. ako bez opravdanog razloga ne izvršava djelatnost advokatskog pripravnika neprekidno duže od 60 dana ,
6. ako ne položi pravosudni ispit ni nakon isteka dvije godine po sticanju uvjeta za polaganje ispita, ili

7. ako se u roku od dvije godine od dana položenog pravosudnog ispita ne upiše u Imenik advokata.

Èlan 54.

Advokatski pripravnici se obavezno udružuju u Organizaciju advokatskih pripravnika u okviru Federalne advokatske komore.

Organizacija advokatskih pripravnika uèestvuje u radu organa Federalne advokatske komore kao i regionalnim komorama sa pravima i obavezama odreðenim ovim zakonom i važeæim Statutima.

Èlan 55.

Na zahtjev advokata-principala i advokatskog pripravnika, odgovarajuæi organ Federalne advokatske komore, ukoliko je zahtjev opravdan, može produžiti trajanja statusa advokatskog pripravnika za još jednu godinu.

VII DISCIPLINSKA ODGOVORNOST ADVOKATA I ADVOKATSKIH PRIPRAVNIKA

Èlan 56.

Advokati, koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajednièkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu kao i advokatski pripravnici individualno su odgovorni za savjesno vršenje svoje djelatnosti i èuvanje ugleda advokature.
Povredom obaveze smatrat æe se svako ponašanje suprotno obavezama utvrðenim
ovim zakonom i opštim aktima Federalne advokatske komore.

Èlan 57.

Statutom Federalne advokatske komore utvrðuju se teže i lakše povrede dužnosti advokata i advokatskih pripravnika u izvršavanju njihove djelatnosti i èuvanju ugleda profesije, kao i vrste disciplinskih mjera.

Statutom i Disciplinkim pravilnikom Federalne advokatske komore odreðuju se organi koji æe pokretati i voditi disciplinski postupak i naèin voðenja tog postupka.

Èlanove disciplinskih organa Federalne advokatske komore imenuje Skupština te komore.

Èlan disciplinskog organa može biti samo èlan Federalne advokatske komore sa najmanje deset godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita.

Svako ima pravo pokrenuti disciplinski postupak protiv advokata podnošenjem prijave disciplinskom tužiocu regionalne komore.
Disciplinski tužilac regionalne komore, nakon što ocjeni da prijava ukazuje na povredu disciplinske odgovornosti, podiže optužnicu i predmet upuæuje disciplinskom sudu regionalne komore na odluèivanje.
Federalno ministarstvo pravde i disciplinski tužilac Federalne advokatske komore pokreæu postupak za utvrðivanje disciplinske odgovornosti advokata ili advokatskog pripravnika podnošenjem optužnice neposredno disciplinskom sudu regionalne komore, koju u postupku zastupa disciplinski tužilac te komore.
Disciplinski postupak protiv advokata i advokatskih pripravnika utvrðen opštim aktima Federalne advokatske komore æe ukljuèivati pravo da se bude obaviješten o èinjeniènom i pravnom sadržaju optužnog akta, pravo na pravièan postupak, pravo na prisustvovanje bilo kojem roèištu, pravo da se brani protiv optužbi sa pravnim zastupnikom po izboru, pravo na pokretanje postupka preispitivanja odluke disciplinskog organa Federalne advokatske komore pred nadležnim sudom.
Disciplinski postupak mora biti pravièan i transparentan, a pri izricanju disciplinske mjere mora biti uvažen princip proporcionalnosti.
Prilikom izricanja disciplinskih mjera za disciplinski prekršaj, disciplinski organi uzimaju u obzir slijedeæe:
(1) težinu izvršenog disciplinskog prekršaja i njegove posljedice;
(2) stepen odgovornosti;
(3) okolnosti pod kojima je izvršen disciplinski prekršaj;
(4) prethodni rad i ponašanje prekršioca;
(5) bilo koju drugu okolnost koja može uticati na težinu i vrstu disciplinskih mjera; i

(6) da se disciplinske mjere brisanja iz Imenika izrièu za teže disciplinske prekršaje ako težina tog prekršaja jasno upuæuje da je prekršilac nepodoban da
vrši advokatsku djelatnost ili djelatnost advokatskog pripravnika.

Èlan 58.

Pod težom povredom dužnosti urednog obavljanja djelatnosti i èuvanja ugleda advokature smatra se svako teže narušavanje dužnosti, ugleda i advokatskog kodeksa etike, a naroèito:
1. oèigledno nesavjesno obavljanje djelatnosti advokata ili advokatskog pripravnika,
2. bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošæu advokature,
3. povreda dužnosti èuvanja advokatske tajne, i
4. zahtijevanje naknade veæe od propisane Tarifom ili od ugovorene.

Lakše povrede dužnosti urednog izvršavanja djelatnosti i èuvanja ugleda advokature su sve povrede koje u sebi ne sadrže elemente teže povrede urednog obavljanja djelatnosti i èuvanja ugleda advokature.

Èlan 59.

U postupku za utvrðivanje odgovornosti za povredu advokatske dužnosti, advokatu ili advokatskom pripravniku mogu se izreæi disciplinske mjere:
1. Za lakše povrede dužnosti:
a) opomena,
b) javna opomena,
c) novèana kazna, koja ne može preæi 2000 KM za advokate i 1,000 KM za advokatske pripravnike.
2. Za teže povrede dužnosti:
a) novèana kazna, koja ne može preæi 10,000 KM za advokate i 5,000 KM za advokatske pripravnike;
b) zabrana obavljanja djelatnosti advokatskog pripravnika u trajanju od šest mjeseci do pet godina, i

c) brisanje iz Imenika advokata ili Imenika advokatskih pripravnika u vremenu trajanja zabrane obavljanja advokatske djelatnosti ili djelatnosti advokatskog pripravnika.

Èlan 60.

Prvostepeni disciplinski postupak provodi se pred disciplinskim sudom nadležne regionalne komore.

Disciplinski tužilac Federalne advokatske komore može uvijek preuzeti voðenje disciplinskog postupka pred disciplinskim sudom regionalne komore, a taj postupak može i pokrenuti.

Protiv prvostepenog rješenja o utvrðivanju disciplinske odgovornosti može se uložiti žalba disciplinskom sudu Federalne advokatske komore u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka odluke.

Protiv konaènog rješenja disciplinskog suda Federalne advokatske komore kojim je advokatu ili advokatskom pripravniku izreèena disciplinska mjera može se pokrenuti upravni spor pred Vrhovnim sudom Federacije.

Regionalna komora je obavezna da u pismenoj formi podnosi redovan izvještaj nadležnom organu Federalne advokatske komore o broju zahtjeva za pokretanje disciplinskih postupaka, broju pokrenutih postupaka pred disciplinskim sudom regionalne komore kao i o rezultatima tih postupaka.

Èlan 61.

Pravomoæna odluka nadležnog disciplinskog organa kojom je izreèena novèana kazna ima snagu izvršne isprave, a Statutom Federalne advokatske komore se ureðuje naèin njenog izvršenja.

Èlan 62.

Pokretanje disciplinskog postupka zbog povrede dužnosti i ugleda advokature protiv advokata koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajednièkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu kao i advokatskih pripravnika ne može se preduzeti kad protekne:
1) dvije godine od izvršenja lakše povrede dužnosti, i
2) èetiri godine od izvršenja teže povrede dužnosti.

Ako povreda ima obilježje kriviènog djela zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka izjednaèena je sa zastarijevanjem pokretanja kriviènog postupka prema važeæem Kriviènom zakonu.

Èlan 63.

Zastarjelost izvršenja disciplinskih mjera nastupa po isteku dvije godine od dana pravomoænosti odluke kojom je disciplinska mjera izreèena.

Èlan 64.

Zastarjelost se prekida svakom radnjom koja se preduzima radi pokretanja disciplinskog postupka ili postupka izvršenja disciplinske mjere.
Sa svakim prekidom zastarijevanje poèinje ponovo da teèe, ali zastarjelost nastaje u svakom sluèaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je ovim zakonom odreðeno za zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka, odnosno izvršenja disciplinske mjere.

VIII - FINANSIRANJE ADVOKATSKE KOMORE

Èlan 65.

Federalna advokatska komora i regionalne komore se finansiraju iskljuèivo iz vlastitih sredstava i to:
1. redovnog èlanskog doprinosa,
2. naknade za upis u Imenik advokata,
3. drugih izvora, kao što su novèane kazne, doprinosi i slièno.

Sredstva koja obezbijede državni organi i institucije ne mogu se koristiti za finasiranje advokatskih komora ukoliko bi korištenje ovih sredstva na bilo koji naèin moglo ugroziti princip nezavisnosti advokature.

Èlan 66.

Upravni odbor Federalne advokatske komore odreðuje visinu naknade za upis u imenike, kao i dio èlanarine koja je potrebna za finansiranje Federalne advokatske komore.

Regionalne komore odreðuju visinu èlanarine za svoje èlanove, koja obavezno ukljuèuje iznos utvrðen od strane Federalne advokatske komore namjenjen njenom finansiranju.

Èlan 67.

Sredstva potrebna za finansiranje rada Federalne advokatske komore utvrðuju se godišnjim budžetom. Svaka od regionalnih komora uèestvuje u finansiranju Federalne advokatske komore srazmjerno broju advokata koji imaju sjedište kancelarija na njenom podruèju.
Naknada za upis uplaæuje se direktno na raèun Federalne advokatske komore.
Regionalne komore su dužne da prikupljaju èlanarinu i da organizuju naèin njene uredne naplate.
Ukoliko sredstva koja Federalna advokatska komora primi po osnovu naknade za upis èlanova bilo koje regionalne komore prelaze iznos procentualnog uèešæa te regionalne komore u njenom finansiranju, ona je dužna da višak sredstava vrati toj regionalnoj komori, a ukoliko je taj iznos manji od utvrðenog uèešæa regionalne komore, ta regionalna komora je dužna da Federalnoj advokatskoj komori doznaèi razliku iz sredstava prikupljenih po osnovu èlanarine.

IX - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Èlan 68.

Advokati i advokatski pripravnici kojima je priznato pravo obavljanja djelatnosti na osnovu upisa u imenike komora koje su postojale na teritoriji Federacije na dan stupanja na snagu ovog zakona, izjednaèavaju se u pravu na vršenje advokatske djelatnosti ili djelatnosti advokatskih pripravnika sa osobama koje su upisane u Imenik advokata i Imenik advokatskih pripravnika po odredbama ovog zakona.

Èlan 69.

U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona održaæe se konstituirajuæe sjednice skupština regionalnih komore iz èlana 10. ovog zakona, koje æe na osnovu odredaba ovog zakona odrediti delegate za Skupštinu Federalne advokatske komore.

U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona održaæe se konstituirajuæa sjednica Skupštine Federalne advokatske komore, a njenim osnivanjem prestaju da postoje advokatske komore koje su do tog momenta funkcionisale na teritoriju Federacije.

Èlan 70.

Materijalna sredstva postojeæih advokatskih komora koje su obavljale djelatnosti na podruèju Federacije i koje prestaju da postoje, prenose se na novoosnovane regionalne komore i to srazmjerno broju èlanova tih regionalnih komora koji su u momentu stupanja na snagu ovog zakona bili udruženi u advokatsku komoru èija se imovina prenosi na regionalne komore.

Saèinit æe se završni bilans imovine, te prava i obaveze postojeæih advokatskih komora u Federaciji, u koji æe uæi ukupan iznos dospjelih a nenaplaæenih obaveza po osnovu èlanarine. Posebno æe se utvrditi stanje postojeæih, neisplaæenih obaveza advokata sa podruèja svake novonastale regionalne komore a koje imaju pravo na uèešæe u imovini u smislu stava 1. ovog èlana, te æe se za iznos neizimirene èlanarine umanjiti uèešæe te regionalne komore u raspodjeli sredstava postojeæih advokatkih komora. Novonastale regionalne komore se smatraju pravnim sljednicima komora koje prestaju da postoje u vezi naplate zaostale èlanarine od svojih èlanova.

Èlan 71.

Advokati i advokatski pripravnici koji su se bavili advokatskom djelatnošæu na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, upisuju se u Imenik advokata i Imenik advokatskih pripravnika bez ponovne prijave u roku od tri mjeseca od dana osnivanja Federalne advokatske komore.

Èlan 72.

U skladu sa Zakonom o pravosudnom ispitu ("Službene novine Federacije BiH" br. 2/95 i 35/98) priznaæe se pravosudni ispit položen po ranijim propisima i takva osoba ima pravo upisa u Imenik advokata ukoliko ispunjavaju uvjete navedene u èlanovima 18. i 46. ovog zakona.

Èlan 73.

Zahtjevi podneseni za upis u Imenik advokata, Imenik zajednièkih advokatskih kancelarija i Imenik advokatskih pripravnika, kao i do dana stupanja na snagu ovog zakona nedovršeni disciplinski i drugi postupci pred organima advokatskih komora, upravnim organima ili nadležnim sudovima, rješavaju se po odredbama ovog zakona. Meðutim, u veæ pokrenutim disciplinskim postupcima izricati se mogu samo disciplinske mjere predviðene propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva za njihovo pokretanje.

Èlan 74

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom novinama Federacije Bosne i Hercegovine".

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ADVOKATURI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Èlan 1.

U Zakonu o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/02) u èlanu 8. u drugom redu, rijeè "jedino" briše se, a iza rijeèi "advokati" dodaje se zarez i rijeèi: "struèni saradnici".

Èlan 2.

U èlanu 33. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
"Advokatske firme mogu imati više podružnica pod uvjetom da u svakoj podružnici ima barem po jedan advokat koji je zaposlen puno radno vrijeme."
Dosadašnji st. 2., 3. i 4. postaju st. 3., 4. i 5.

Èlan 3.

U èlanu 36. stav 1. mijenja se i glasi:
"Advokatsko društvo kao pravno lice osniva se u skladu sa Zakonom o privrednim društvima kao društvo s ogranièenom odgovornošæu."

Èlan 4.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavajuæi
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Slavko Matiæ, s. r.
Predsjedavajuæi
Predstavnièkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Muhamed Ibrahimoviæ, s. r.

Posljednji update ( Srijeda, 04 Maj 2005 )

< Prev		Next >